Page 28 - Lovorko09.pdf
P. 28
ylspnpqlëër|s{|yh
Sedmaši u posjeti Židovskoj općini
ZAJEDNIČKA
Vjerski život pobožnog Židova označen je
BAŠTINA molitvom koju obavlja triput dnevno. Dok moli
prekriva glavu kapom koja se naziva Kipa. Mole
se u sinagogi jer im je hram porušen 70. godine
poslije Krista i još uvijek nije sagrađen. Od tog
Upoznavanjem razlika je hrama u Jeruzalemu ostao jedan zid kojega
do shvaćanja o sličnosti nazivaju Zid plača te pred njim i dan danas mole.
Hrana koju jedu mora biti čista (košer), a to znači
pripremljena u skladu sa židovskim propisima
Temu Židovski narod i vjera obrađivali smo (npr. meso i mlijeko ne smiju se posluživati u
na satovima vjeronauka, a zaključili smo istom obroku, mogu se jesti samo određene vrste mesa
je posjetom Židovskoj općini (u petak, 25. – janjetina, piletina i govedina i dr.).
siječnja) koju je organizirala časna Anica. S
nama su išle profesorice Kuzmanić i Hruš.
Susret se održao u sinagogi. Saznali smo razne Svete knjige
zanimljivosti o životu Židova.
Židovima i kršćanima zajednička je duhovna baština, vjera
u jednoga boga i u Bibliji Stari zavjet kojega nazivaju Tora.
Vjera i običaji Imaju i Talmud, drugu po važnosti svetu knjigu koja je
zapravo zapis rabinskog tumačenja Tore kroz povijest. Tora
Židovstvo je najstarija monoteistička religija na koja se čuva u sinagogi i iz koje se čita za vrijeme molitve
čijim je temeljima nastalo kršćanstvo. Stoga im je ručno se prepisuje, a kada dotraje, pokapa se na groblju
puno toga zajedničkog. No, postoje i velike razlike. kao i ljudi.
Židovi ne priznaju Isusa kao treću Božansku
Blagdani
Svetkovina vjerskog i obiteljskog značaja je
šabat. To je tjedni odmor od rada. Na taj dan
pobožni Židov poštuje 39 zabrana. Dan u Židova
počinje i završava zalaskom sunca, pa tako i
šabat koji je subotom, počinje u petak navečer.
Važan je blagdan Pashe koji pada u vrijeme
našeg Uskrsa i blagdan Jom Kipur vezan uz
njihovu Novu Godinu koja pada u rujnu ili
listopadu. Blagdanom Pashe Židovi se sjećaju
oslobođenja iz egipatskog ropstva. Za vrijeme
svečanog objeda pjevaju se psalmi, jedu
beskvasni kruhovi, žrtveno janje i gorko zelje te
piju 4 čaše vina. Time se prisjećaju posljednjeg
objeda kojeg su jeli na dan izlaska iz Egipta.
Jom Kipur je najsvetiji dan u židovskoj godini.
Na taj dan javno priznaju grijehe, mole i poste.
Nakit i nova odjeća za blagdan
Kristina Mileta, 7. a Za Židove je brak sveti savez. Ukoliko dođe do
svađe, supružnike treba pokušati pomiriti, a ako
to nije moguće izdaje se isprava o rastavi.
Obveza je muža da ženi tijekom godine
osobu i pravoga Boga. Oni još uvijek iščekuju obećanog mora kupiti određenu količinu nakita, ovisno o njegovim
Mesiju. Kada dođe morat će ispuniti tri stvari: izgraditi hram, primanjima i novu odjeću za svaki blagdan.
okupiti sve Židove na jednome mjestu i uspostaviti Izraelsko
kraljevstvo. Židovska općina bavi se zadovoljavanjem vjerskih, kulturnih
i obrazovnih potreba svojih članova svih životnih dobi.
Jedan od židovskih simbola jest Davidova zvijezda. Ona Susret je bio vrlo zanimljiv. Na kraju smo još zavirili u sveti
je u obliku dvaju trokuta koji su spojeni u heksagram i ormar i čuli tekst na hebrejskom.
simboliziraju pomirenje dviju suprotnih strana života. Od
18. st. je židovski vjerski simbol. Lucija Pukec, 8. b
28
Sedmaši u posjeti Židovskoj općini
ZAJEDNIČKA
Vjerski život pobožnog Židova označen je
BAŠTINA molitvom koju obavlja triput dnevno. Dok moli
prekriva glavu kapom koja se naziva Kipa. Mole
se u sinagogi jer im je hram porušen 70. godine
poslije Krista i još uvijek nije sagrađen. Od tog
Upoznavanjem razlika je hrama u Jeruzalemu ostao jedan zid kojega
do shvaćanja o sličnosti nazivaju Zid plača te pred njim i dan danas mole.
Hrana koju jedu mora biti čista (košer), a to znači
pripremljena u skladu sa židovskim propisima
Temu Židovski narod i vjera obrađivali smo (npr. meso i mlijeko ne smiju se posluživati u
na satovima vjeronauka, a zaključili smo istom obroku, mogu se jesti samo određene vrste mesa
je posjetom Židovskoj općini (u petak, 25. – janjetina, piletina i govedina i dr.).
siječnja) koju je organizirala časna Anica. S
nama su išle profesorice Kuzmanić i Hruš.
Susret se održao u sinagogi. Saznali smo razne Svete knjige
zanimljivosti o životu Židova.
Židovima i kršćanima zajednička je duhovna baština, vjera
u jednoga boga i u Bibliji Stari zavjet kojega nazivaju Tora.
Vjera i običaji Imaju i Talmud, drugu po važnosti svetu knjigu koja je
zapravo zapis rabinskog tumačenja Tore kroz povijest. Tora
Židovstvo je najstarija monoteistička religija na koja se čuva u sinagogi i iz koje se čita za vrijeme molitve
čijim je temeljima nastalo kršćanstvo. Stoga im je ručno se prepisuje, a kada dotraje, pokapa se na groblju
puno toga zajedničkog. No, postoje i velike razlike. kao i ljudi.
Židovi ne priznaju Isusa kao treću Božansku
Blagdani
Svetkovina vjerskog i obiteljskog značaja je
šabat. To je tjedni odmor od rada. Na taj dan
pobožni Židov poštuje 39 zabrana. Dan u Židova
počinje i završava zalaskom sunca, pa tako i
šabat koji je subotom, počinje u petak navečer.
Važan je blagdan Pashe koji pada u vrijeme
našeg Uskrsa i blagdan Jom Kipur vezan uz
njihovu Novu Godinu koja pada u rujnu ili
listopadu. Blagdanom Pashe Židovi se sjećaju
oslobođenja iz egipatskog ropstva. Za vrijeme
svečanog objeda pjevaju se psalmi, jedu
beskvasni kruhovi, žrtveno janje i gorko zelje te
piju 4 čaše vina. Time se prisjećaju posljednjeg
objeda kojeg su jeli na dan izlaska iz Egipta.
Jom Kipur je najsvetiji dan u židovskoj godini.
Na taj dan javno priznaju grijehe, mole i poste.
Nakit i nova odjeća za blagdan
Kristina Mileta, 7. a Za Židove je brak sveti savez. Ukoliko dođe do
svađe, supružnike treba pokušati pomiriti, a ako
to nije moguće izdaje se isprava o rastavi.
Obveza je muža da ženi tijekom godine
osobu i pravoga Boga. Oni još uvijek iščekuju obećanog mora kupiti određenu količinu nakita, ovisno o njegovim
Mesiju. Kada dođe morat će ispuniti tri stvari: izgraditi hram, primanjima i novu odjeću za svaki blagdan.
okupiti sve Židove na jednome mjestu i uspostaviti Izraelsko
kraljevstvo. Židovska općina bavi se zadovoljavanjem vjerskih, kulturnih
i obrazovnih potreba svojih članova svih životnih dobi.
Jedan od židovskih simbola jest Davidova zvijezda. Ona Susret je bio vrlo zanimljiv. Na kraju smo još zavirili u sveti
je u obliku dvaju trokuta koji su spojeni u heksagram i ormar i čuli tekst na hebrejskom.
simboliziraju pomirenje dviju suprotnih strana života. Od
18. st. je židovski vjerski simbol. Lucija Pukec, 8. b
28
