Page 17 - Lovorko09.pdf
P. 17
D ržićeva
godina
Ova je 2008. godina u punom smislu riječi Držićeva
godina. Petstota obljetnica rođenja dubrovačkog
renesansnog komediografa proslavljena je vjerojatno u
svim institucijama u Hrvatskoj: u školama, fakultetima,
kazalištima, novinarskim kućama, trgovima i kazalištima
rodnoga Dubrovnika, ukratko, nabrajanje ne može biti
konačno. Redatelji su njegova djela postavili na nov način,
Držić u lektiri dobio je novi pristup, mnoge radionice po
knjižnicama, školama, narodnim sveučilištima obradile
su svaki detalj renesanse, života u Dubrovniku u Držićevo
vrijeme, bavila se njegovim likovima. Nema novina
koje nisu pisale o njemu, a održani su stručni skupovi i
znanstveni simpoziji u Dubrovniku gdje je rođen i u Sieni,
gradu u kojem je studirao i počeo se baviti kazalištem.
Luko Paljetak, predsjednik središnjeg odbora državne
smotre LiDraNo rekao je da je Držić ono, što su četvorica
velikih europskih književnika, misleći na Shakespearea,
Goethea, Molierea i Balzaca. Takav veliki plakat smo vidjeli
i na Stradunu.
Postoje veliki planovi za muzej koji nosi njegovo ime
(posjetili smo ga, no zaista je u nastajanju).
Naravno, njegove su komedije obavezno na repertoaru
Dubrovačkih ljetnih igara.
Držić je živio od 1508. do 1567. godine. Rodio se u
Dubrovniku, a umro u Veneciji pod mističnim okolnostima.
Tijekom života mijenjao je namještenja. Puno je putovao
(Beč, Carigrad, Firenca, Venecija). Bio je i urotnik. Zapravo
mu je biogra* ja sasvim renesansna. Pisao je poeziju i
drame. Bio je hvaljen i ponižavan. Ne zna se točno (postoje
neke pretpostavke) odakle mu nadimak Vidra. Najpoznatija
mu je komedija Dundo Maroje. Obzirom da njegova djela
neprestano privlače pažnju, točno je da veliki pisci, iako Držić na Držićevom trgu
su dio svojeg vremena postaju bezvremenski i uvijek
aktualni.
17
godina
Ova je 2008. godina u punom smislu riječi Držićeva
godina. Petstota obljetnica rođenja dubrovačkog
renesansnog komediografa proslavljena je vjerojatno u
svim institucijama u Hrvatskoj: u školama, fakultetima,
kazalištima, novinarskim kućama, trgovima i kazalištima
rodnoga Dubrovnika, ukratko, nabrajanje ne može biti
konačno. Redatelji su njegova djela postavili na nov način,
Držić u lektiri dobio je novi pristup, mnoge radionice po
knjižnicama, školama, narodnim sveučilištima obradile
su svaki detalj renesanse, života u Dubrovniku u Držićevo
vrijeme, bavila se njegovim likovima. Nema novina
koje nisu pisale o njemu, a održani su stručni skupovi i
znanstveni simpoziji u Dubrovniku gdje je rođen i u Sieni,
gradu u kojem je studirao i počeo se baviti kazalištem.
Luko Paljetak, predsjednik središnjeg odbora državne
smotre LiDraNo rekao je da je Držić ono, što su četvorica
velikih europskih književnika, misleći na Shakespearea,
Goethea, Molierea i Balzaca. Takav veliki plakat smo vidjeli
i na Stradunu.
Postoje veliki planovi za muzej koji nosi njegovo ime
(posjetili smo ga, no zaista je u nastajanju).
Naravno, njegove su komedije obavezno na repertoaru
Dubrovačkih ljetnih igara.
Držić je živio od 1508. do 1567. godine. Rodio se u
Dubrovniku, a umro u Veneciji pod mističnim okolnostima.
Tijekom života mijenjao je namještenja. Puno je putovao
(Beč, Carigrad, Firenca, Venecija). Bio je i urotnik. Zapravo
mu je biogra* ja sasvim renesansna. Pisao je poeziju i
drame. Bio je hvaljen i ponižavan. Ne zna se točno (postoje
neke pretpostavke) odakle mu nadimak Vidra. Najpoznatija
mu je komedija Dundo Maroje. Obzirom da njegova djela
neprestano privlače pažnju, točno je da veliki pisci, iako Držić na Držićevom trgu
su dio svojeg vremena postaju bezvremenski i uvijek
aktualni.
17