Page 17 - Lovorko 2007-08.pdf
P. 17
Na nagovor biskupa Strossmayera, a svjesna da hrvatski čitatelji odrastaju na lakoj Rekli su joj i o njoj
njemačoj literaturi, počinje pisati romane namijenjene širokoj publici.
Vaša je zadaća da svojim historijskim romanima prisilite hrvatske čitaoce da napuste
Svojim je povijesnim romanima i povijesnim događajima koje je dovodila u vezu pogubno njemačko štivo. Uzalud je pisati članke kojima ih pozivljete da napuste
sa svojim vremenom, djelovala na svijest suvremenika, osvojila široku čitalačku njemačku knjigu. Uzalud je grditi i dokazivati na sastancima i u novinama, uzalud
publiku i tako potisnula stranu laku literaturu. vam je bila vaša inače izvrsno provedena organizacija protiv njemstva, ali kad
Nakon izlaska Gričke vještice narod joj dodjeljuje nadimak “grička vila”, a nakon hrvatski čitatelj dobije u ruku hrvatsko štivo koje će privući njegovo zanimanje za
izlaska Gordane “kraljica Hrvata”. domaće hrvatske događaje, onda će on okrenuti glavu njemštini i svim interesom
prihvatiti hrvatsko štivo. To ćete s vašim umijećem postići u historijskim romanima.
Budući da se oduvijek bori za ženska prava, podupire inicijativu mladih književnica:
Zlate Kolarić Kišur, Zdenke Jušić Seunik i Ivanke Vujčić te supotpisuje osnivanje Josip Juraj Strossmayer
Društva hrvatskih književnica (1936.-1939.). Radi na kazališnim adaptacijama
svojih i Šenoinih romana, od kojih je do 1940. četrnaest bilo praizvedeno u HNK-u.
Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.
Njezin su rad politički moćnici i književni znalci slabo cijenili i još slabije plaćali.
Uvijek je živjela osamljeno i skromno na rubu siromaštva, često puta željna Pavao Pavličić
mesnog obroka i topline u hladnim zimskim danima u svom skromnom stančiću na
Dolcu br.8.
Saznao sam da ste odbili sjajno namještenje u Pester Lloydu. Politički izvjestitelji
Uspostavom NDH, ustaše zabranjuju časopis Hrvaticu i plijene joj svu imovinu ovoga lista značilo bi stupiti na europsku pozornicu. Vi ste ostali radije iza kulisa svoje
ostvivši je bez sredstava za život, no njezini je vjerni čitatelji nisu nikada ostavili. domovine. Zagorčice, vi ste muž na mjestu.
Preživljava razdoblje rata zahvaljujući njihovoj @ nancijskoj pomoći i brizi.
Frano Supilo
Potvrdu popularnosti i čitanosti stalno je dobivala slušajući, naslonjena na
prozorski okvir, dozivanje djece kojoj su majke dale imena po likovima iz njezinih
romana: Siniša, Nera, Gordana, Jadranka, a našla se i pokoja Zagorka. Oslonite se uvijek na mene, dat ću vam pouke.
Umrla je 30. studenog Silvije Strahimir Kranjčević
1957. u Zagrebu, u
84.godini života.
Marija Jurić Zagor- Zagorka je žena koja je splela apoteozu, prva žena koju su na zemljištu stare
ka i danas je naša Dubrovačke republike, gdje se za slobodu disalo i gdje se diše, pozdravili pljeskanjem.
najčitanija hrvatska A Dubrovčani ne plješću lako svakome kad se radi o svetinji slobodarskoj. U gradu koji
spisateljica čija čita- nam je bio najsjajnija točka čitavog juga, doživjela je Zagorka odobravanje, jer su je
nost ide pod ruku tamo razumjeli.
sa čitanošću Agathe Ulomak iz splitskog časopisa Jedinstvo
Christi. Dobila je najmanju moguću ulicu.
Vi znate da Austrija i svoje princeza zatvara u ludnice, ako su joj nepoćudne.
Djela Dat ću vam pouke kako da se vladate i bit ću vam uvijek na obranu, makar i u bečkom
Marija Jurić Zagorka napisala je oko 35 romana od kojih neki nisu ni dovršeni, velik parlamentu pridonijeli interpelaciju.
broj crtica, autobiografskih zapisa, feljtona, lakrdija, satira. Masaryk
Romani su izlazili u nastavcima u ovim časopisima i novinama: Male Novine, Ljiljana Mirt-Kruc, prof.
Jutarnji list, Obzor, Ženski list, Hrvatski dnevnik, Hrvatica.
Lektira
Najopširnije djelo ove godine u lektiri bila je „Kći Lotršćaka“ Marije Jurić Zagorke.
Kako je ovo godina obilježavanja pedeset godišnjice njezine smrti Zagorkinim smo
djelima posvetili više vremena nego je uobičajeno u obradi lektire. Sačinili smo
umnu mapu, pamtili više podataka nego inače. Ne možemo, naravno, reći da su
učenici pročitali cijelo djelo (osim nekoliko iznimaka).
Nas nekoliko učenika odazvalo se pozivu na šetnju Gornjim gradom da se posjete
mjesta opisana u Zagorkinim knjigama, prije svega Kulu Lotršćak. Osim kule obišli
smo još Markov trg, crkvu sv. Katarine, Kamenita vrata, Jezuitski trg, Krvavi most,
Dolac i na kraju Zagorkin kip u Tkalčićevoj.
(novinarska deformacija: ispod kipa Dore Krupićeve kod Kamenitih vrata bile su tri
kante za smeće i opasno odvlačile pozornost od lijepe Dore)
Druženje tj. učenje je bilo ugodno i ovo je bolji način obrade lektire, duže će se
pamtiti. Uostalom, Zagorka to zaslužuje. (Jesu li osmaši mogli i više?)
Krvavi most Zara Stanić, 8.a
17
njemačoj literaturi, počinje pisati romane namijenjene širokoj publici.
Vaša je zadaća da svojim historijskim romanima prisilite hrvatske čitaoce da napuste
Svojim je povijesnim romanima i povijesnim događajima koje je dovodila u vezu pogubno njemačko štivo. Uzalud je pisati članke kojima ih pozivljete da napuste
sa svojim vremenom, djelovala na svijest suvremenika, osvojila široku čitalačku njemačku knjigu. Uzalud je grditi i dokazivati na sastancima i u novinama, uzalud
publiku i tako potisnula stranu laku literaturu. vam je bila vaša inače izvrsno provedena organizacija protiv njemstva, ali kad
Nakon izlaska Gričke vještice narod joj dodjeljuje nadimak “grička vila”, a nakon hrvatski čitatelj dobije u ruku hrvatsko štivo koje će privući njegovo zanimanje za
izlaska Gordane “kraljica Hrvata”. domaće hrvatske događaje, onda će on okrenuti glavu njemštini i svim interesom
prihvatiti hrvatsko štivo. To ćete s vašim umijećem postići u historijskim romanima.
Budući da se oduvijek bori za ženska prava, podupire inicijativu mladih književnica:
Zlate Kolarić Kišur, Zdenke Jušić Seunik i Ivanke Vujčić te supotpisuje osnivanje Josip Juraj Strossmayer
Društva hrvatskih književnica (1936.-1939.). Radi na kazališnim adaptacijama
svojih i Šenoinih romana, od kojih je do 1940. četrnaest bilo praizvedeno u HNK-u.
Vi ste uranili u svemu, i možda bi tek ovo bilo pravo vrijeme za Vas.
Njezin su rad politički moćnici i književni znalci slabo cijenili i još slabije plaćali.
Uvijek je živjela osamljeno i skromno na rubu siromaštva, često puta željna Pavao Pavličić
mesnog obroka i topline u hladnim zimskim danima u svom skromnom stančiću na
Dolcu br.8.
Saznao sam da ste odbili sjajno namještenje u Pester Lloydu. Politički izvjestitelji
Uspostavom NDH, ustaše zabranjuju časopis Hrvaticu i plijene joj svu imovinu ovoga lista značilo bi stupiti na europsku pozornicu. Vi ste ostali radije iza kulisa svoje
ostvivši je bez sredstava za život, no njezini je vjerni čitatelji nisu nikada ostavili. domovine. Zagorčice, vi ste muž na mjestu.
Preživljava razdoblje rata zahvaljujući njihovoj @ nancijskoj pomoći i brizi.
Frano Supilo
Potvrdu popularnosti i čitanosti stalno je dobivala slušajući, naslonjena na
prozorski okvir, dozivanje djece kojoj su majke dale imena po likovima iz njezinih
romana: Siniša, Nera, Gordana, Jadranka, a našla se i pokoja Zagorka. Oslonite se uvijek na mene, dat ću vam pouke.
Umrla je 30. studenog Silvije Strahimir Kranjčević
1957. u Zagrebu, u
84.godini života.
Marija Jurić Zagor- Zagorka je žena koja je splela apoteozu, prva žena koju su na zemljištu stare
ka i danas je naša Dubrovačke republike, gdje se za slobodu disalo i gdje se diše, pozdravili pljeskanjem.
najčitanija hrvatska A Dubrovčani ne plješću lako svakome kad se radi o svetinji slobodarskoj. U gradu koji
spisateljica čija čita- nam je bio najsjajnija točka čitavog juga, doživjela je Zagorka odobravanje, jer su je
nost ide pod ruku tamo razumjeli.
sa čitanošću Agathe Ulomak iz splitskog časopisa Jedinstvo
Christi. Dobila je najmanju moguću ulicu.
Vi znate da Austrija i svoje princeza zatvara u ludnice, ako su joj nepoćudne.
Djela Dat ću vam pouke kako da se vladate i bit ću vam uvijek na obranu, makar i u bečkom
Marija Jurić Zagorka napisala je oko 35 romana od kojih neki nisu ni dovršeni, velik parlamentu pridonijeli interpelaciju.
broj crtica, autobiografskih zapisa, feljtona, lakrdija, satira. Masaryk
Romani su izlazili u nastavcima u ovim časopisima i novinama: Male Novine, Ljiljana Mirt-Kruc, prof.
Jutarnji list, Obzor, Ženski list, Hrvatski dnevnik, Hrvatica.
Lektira
Najopširnije djelo ove godine u lektiri bila je „Kći Lotršćaka“ Marije Jurić Zagorke.
Kako je ovo godina obilježavanja pedeset godišnjice njezine smrti Zagorkinim smo
djelima posvetili više vremena nego je uobičajeno u obradi lektire. Sačinili smo
umnu mapu, pamtili više podataka nego inače. Ne možemo, naravno, reći da su
učenici pročitali cijelo djelo (osim nekoliko iznimaka).
Nas nekoliko učenika odazvalo se pozivu na šetnju Gornjim gradom da se posjete
mjesta opisana u Zagorkinim knjigama, prije svega Kulu Lotršćak. Osim kule obišli
smo još Markov trg, crkvu sv. Katarine, Kamenita vrata, Jezuitski trg, Krvavi most,
Dolac i na kraju Zagorkin kip u Tkalčićevoj.
(novinarska deformacija: ispod kipa Dore Krupićeve kod Kamenitih vrata bile su tri
kante za smeće i opasno odvlačile pozornost od lijepe Dore)
Druženje tj. učenje je bilo ugodno i ovo je bolji način obrade lektire, duže će se
pamtiti. Uostalom, Zagorka to zaslužuje. (Jesu li osmaši mogli i više?)
Krvavi most Zara Stanić, 8.a
17
